Pred polazak za Zaprešić održana je tiskovna konferencija trenera Hajduka Damira Burića u Poljudu:
“Mirno smo odradili trening, mogli smo vidjeti koliko još snage imamo, je li nam tank pun ili prazan. Imam dobar dojam, momčad je predbrodila rane koje smo dobili. Vjerujem da ćemo biti na niovu protiv Intera, koji nije bezazlen protivnik. Samo ih je Dinamo pobijedio, igraju dosta zajedno. Bit će teško, ali moji momci su pravi, vjerujem u njih. Oni koji budu igrali morat će odraditi na visokom nivou. Tražimo pobjedu u Zaprešiću, valja vidjeti koliko ćemo imati svježine, koliko ćemo trčati bez lopte. Zadnji pas, umjesto da dodaš šutiraš ili obrnuto. Te stvari nismo sproveli stopostotno. Za takve situacije nam treba trening, trening i trening, zbog toga neke stvari prema naprijed nisu bile optimalne. Liječimo rane, vidim na momčadi da im je žao za propuštenom šansom, žao mi je navijača jer nismo ispunili očekivanja. “
Mučilo ga je što novinari vide drugačije susret sa Slovanom:
“Vi imate svoje viđenje i mišljenje, pokušao sam utakmicu simulirati tako da sam mojoj momčadi isključio ton, da vide što se dogodilo prvo poluvrijeme. Gdje smo griješili, gledali smo s naše kamere, pa sve možemo analizirati. Svatko je sve mogao vidjeti. Igrači su dobili pravu sliku svega što se dogodilo, protivnik se podigao na jeftin način. Gol je bio odbijanac, lopta se odbila od Milića na najgori mogući način. I u Liberecu smo primili gol na odbijenac… Sreća, zašto sreća, stojim sto posto iza njih. Ja sam realista, izvinjavam se svima onima koji misle da smo mogli više, a nismo htjeli. Žao mi je zbog kluba, ali vratit ćemo se mi, garantiram vam to. Liječim i ja rane, vidite to po meni. Znam naše ljude, impulzivni su. To je bio trenutak kada je čovjek bio ljut, pričao sam s Andrijom, sve je u redu. Andrija je igrač koji će nam donijeti puno veselja. U tom trenutku sam bio uvjerenja da je bolje izvaditi Balića nego Jeffersona ili Caktaša. Jednom se odlučiš tako, drugi put drugačije. To je sve u redu, Andrija je imao razumjevanja za sve, popričali smo. Igračima stalno govorim, pričamo, uporan sam u tome… Imamo dijalog, nije to moj monolog, na igrače mogu djelovati, ali ne mogu djelovati na ono što je oko nas. Mogu im poručiti da moraju imati vjeru u klub, moj interes je podići kvalitetu i nivo svakog igrača. Moje zanimanje je nogometni učitelj, ja sam presretan kad me nazove Niko Kovač i čestita mi na rezultatima i još pozove Caktaša. Moji igrači su bolji i bolji, Ohandza je u reprezentaciji, vratili smo Kiša, a sad menadžeri traže ovo i ono. Ako igrač nije ponosan da Hajdukov grb ne treba ni biti tu.”
Leave A Comment
You must be logged in to post a comment.